 |
Kao posljedica globalizacije i liberalizacije
tržišta, tranzicijskih procesa, pristupanja europskim i svjetskim
integracijama, klimatskih promjena te rasta zahtjeva za standardima
kakvoće i prehrambene sigurnosti proizvoda, rizik u poljoprivredi
postaje još naglašeniji problem, a nužnost uspostave učinkovitog
upravljanja rizikom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
preduvjet održivosti i konkurentnosti.
Izvori rizika |
Svaka poduzetnička
aktivnost nužno sa sobom povlači određenu količinu neizvjesnosti u
krajnji ishod poslovanja. Nesigurnost je posljedica nemogućnosti
točne procjena događaja koji mogu nastati od donošenja odluke o
nekoj poduzetničkoj aktivnosti do njene konačne realizacije. Ovisno
o karakteristikama pojedinih djelatnosti, neizvjesnost u poslovanju
može biti veća ili manja.
Jedna od djelatnosti
kod koje je nesigurnost poslovnog uspjeha najizraženija je
poljoprivredna proizvodnja. Posebna je po tome što je izložena
utjecaju vremenskih prilika i ostalih faktora na koje je teško
utjecati, poljoprivreda zahtjeva od poduzetnika poznavanje i
suočavanje s brojnim izvorima rizika kao i preventivno djelovanje da
bi se unaprijed ublažile posljedice eventualnih nepoželjnih događaja
tijekom poslovne godine. U planiranju svoje poduzetničke aktivnosti
poljoprivrednici koriste aktualne podatke o prinosima i cijenama
poljoprivrednih proizvoda i troškovima proizvodnje, međutim nemoguće
je sa sigurnošću predvidjeti kakvi će oni biti u narednim mjesecima
i godinama. Ukoliko će ti faktori biti povoljniji od planiranih,
poslovni rezultat će biti iznad očekivanog i poduzetnik će žaliti
što nije osigurao i uložio dodatne resurse. Međutim pravi rizik
predstavljaju neželjene promjene kao što su niža potražnja, pad
cijena, suše i bolesti.
Izvori rizika u
poljoprivredi mogu se svrstati u pet područja: proizvodni, tržišni,
institucionalni, financijski i ljudski rizici.
|
Proizvodni rizici
(Rizik smanjenja količine i kakvoće proizvodnje) |
Biljna i stočarska
proizvodnja ovise o biološkim procesima pod utjecajem vremenskih
prilika, bolesti, štetočina, konverzije hrane, plodnosti tla i dr.
Ovi se činioci ne mogu predvidjeti sa potpunom sigurnošću. Zbog toga
je proizvodni rizik specifičan u najvećoj mjeri u poljoprivrednoj
proizvodnji dok ne postoji u proizvodnjama gdje isti tehničko
tehnološki stvaraju kvantitativno i kvalitativno uvijek iste outpute.
Proizvodni rizici u poljoprivredi posljedica su utjecaja nepovoljnih
faktora koji se vrlo teško mogu kontrolirati i izbjeći.To su
vremenske neprilike kao npr. nedovoljne ili preobilne kišne
padaline, ekstremno niske ili visoke temperature, tuča, mraz, ali i
štetočinje u obliku biljnih ili životinjskih bolesti. Osnovni način
borbe s ovim izvorom rizika je tehnološki napredak.u obliku razvoja
sorta odnosno pasmina tolerantnijih na nepovoljne klimatske uvjete i
bolesti.
|
Tržišni rizici
(Rizik cijena) |
Obuhvaćaju eventualnu
nemogućnost prodaje i plasmana proizvedenih dobara kao i promjene
razina cijena repromaterijala i poljoprivrednih proizvoda u odnosu
na cijene u trenutku početka proizvodnog procesa. Poljoprivredna
proizvodnja je uglavnom dugotrajan proizvodni proces u kojom su na
početku nužna visoka ulaganja dok se prvi prihodi ostvaruju tek u
drugoj, trećoj ili četvrtoj godini proizvodnje. Tržište je "živi"
organizam podložan dnevnim promjenama ponude i potražnje pojedinih
dobara s fluktuirajućim cijenama tako da trenutna visoka potražnja i
cijena nekog poljoprivrednog dobra ne trebaju biti i garancija
uspjeha njegove proizvodnje. |
Institucionalni rizici |
Mjere poljoprivredne
politike, carinski i poreznim sustavom, pitanja zaštite okoliša i
sl. utječu na uvjete poljoprivredne proizvodnje. Također i zakonske
mjere u pogledu zdravstvenih i sanitarnih uvjeta koje mora
zadovoljiti komercijalno orijentirano gospodarstvo postaju sve
strože i potrebno je voditi račun o njima, a vezano uz mogućnost
plasmana. |
Financijski
rizici |
Financijski rizik
obuhvaća nesigurnost u stvaranje dostatnih sredstava za plaćanje
preuzetih obveza Svaka gospodarska aktivnost pa tako i
poljoprivredna proizvodnja zahtjeva kapital. Najčešći izvor kapitala
su kreditna sredstva poslovnih banaka i ostalih zajmodavaca.
Poduzetnik svojim poslovanjem treba osigurati redovitu otplatu
kredita uvećanog za pripadajuće kamate. Ono što mu može otežati
vraćanje zajma su fluktuirajuće kamatne stope budući da se većina
komercijalnih kredita ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu.
Eventualni rast kamatne stope na što poduzetnik nema utjecaja može
smanjiti likvidnost i financijsku stabilnost poljoprivrednog
gospodarstva. Čak i ona gospodarstva koja nisu kreditno opterećena
mogu imati financijskih teškoća povezane s ostalim izvorima rizika
koje mogu uzrokovati smanjenje vrijednosti uloženog kapitala. |
Ljudski rizici |
Poljoprivredna
proizvodnja najvećim se dijelom odvija na obiteljskim
gospodarstvima. To su male proizvodne jedinice koje čine isključivo
članovi obitelji. Povrede, bolesti, razvodi mogu uzrokovati
nenadoknadiv nedostatak radne snage. |
|