Kao posljedica globalizacije i liberalizacije tržišta, tranzicijskih procesa, pristupanja europskim i svjetskim integracijama, klimatskih promjena te rasta zahtjeva za standardima kakvoće i prehrambene sigurnosti proizvoda, rizik u poljoprivredi postaje još naglašeniji problem, a nužnost uspostave učinkovitog upravljanja rizikom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima preduvjet održivosti i konkurentnosti.

 

Izvori rizika

Svaka poduzetnička aktivnost nužno sa sobom povlači određenu količinu neizvjesnosti u krajnji ishod poslovanja. Nesigurnost je posljedica nemogućnosti točne procjena događaja koji mogu nastati od donošenja odluke o nekoj poduzetničkoj aktivnosti do njene konačne realizacije. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti, neizvjesnost u poslovanju može biti veća ili manja.

Jedna od djelatnosti kod koje je nesigurnost poslovnog uspjeha najizraženija je poljoprivredna proizvodnja. Posebna je po tome što je izložena utjecaju vremenskih prilika i ostalih faktora na koje je teško utjecati, poljoprivreda zahtjeva od poduzetnika poznavanje i suočavanje s brojnim izvorima rizika kao i preventivno djelovanje da bi se unaprijed ublažile posljedice eventualnih nepoželjnih događaja tijekom poslovne godine. U planiranju svoje poduzetničke aktivnosti poljoprivrednici koriste aktualne podatke o prinosima i cijenama poljoprivrednih proizvoda i troškovima proizvodnje, međutim nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti kakvi će oni biti u narednim mjesecima i godinama. Ukoliko će ti faktori biti povoljniji od planiranih, poslovni rezultat će biti iznad očekivanog i poduzetnik će žaliti što nije osigurao i uložio dodatne resurse. Međutim pravi rizik predstavljaju neželjene promjene kao što su niža potražnja, pad cijena, suše i bolesti.

Izvori rizika u poljoprivredi mogu se svrstati u pet područja: proizvodni, tržišni, institucionalni, financijski i ljudski rizici.

 

Proizvodni rizici (Rizik smanjenja količine i kakvoće proizvodnje)

Biljna i stočarska proizvodnja ovise o biološkim procesima pod utjecajem vremenskih prilika, bolesti, štetočina, konverzije hrane, plodnosti tla i dr. Ovi se činioci ne mogu predvidjeti sa potpunom sigurnošću. Zbog toga je proizvodni rizik specifičan u najvećoj mjeri u poljoprivrednoj proizvodnji dok ne postoji u proizvodnjama gdje isti tehničko tehnološki stvaraju kvantitativno i kvalitativno uvijek iste outpute. Proizvodni rizici u poljoprivredi posljedica su utjecaja nepovoljnih faktora koji se vrlo teško mogu kontrolirati i izbjeći.To su vremenske neprilike kao npr. nedovoljne ili preobilne kišne padaline, ekstremno niske ili visoke temperature, tuča, mraz, ali i štetočinje u obliku biljnih ili životinjskih bolesti. Osnovni način borbe s ovim izvorom rizika je tehnološki napredak.u obliku razvoja sorta odnosno pasmina tolerantnijih na nepovoljne klimatske uvjete i bolesti.

 

Tržišni rizici (Rizik cijena)
Obuhvaćaju eventualnu nemogućnost prodaje i plasmana proizvedenih dobara kao i promjene razina cijena repromaterijala i poljoprivrednih proizvoda u odnosu na cijene u trenutku početka proizvodnog procesa. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom dugotrajan proizvodni proces u kojom su na početku nužna visoka ulaganja dok se prvi prihodi ostvaruju tek u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini proizvodnje. Tržište je "živi" organizam podložan dnevnim promjenama ponude i potražnje pojedinih dobara s fluktuirajućim cijenama tako da trenutna visoka potražnja i cijena nekog poljoprivrednog dobra ne trebaju biti i garancija uspjeha njegove proizvodnje.

 

Institucionalni rizici
Mjere poljoprivredne politike, carinski i poreznim sustavom, pitanja zaštite okoliša i sl. utječu na uvjete poljoprivredne proizvodnje. Također i zakonske mjere u pogledu zdravstvenih i sanitarnih uvjeta koje mora zadovoljiti komercijalno orijentirano gospodarstvo postaju sve strože i potrebno je voditi račun o njima, a vezano uz mogućnost plasmana.

 

Financijski rizici
Financijski rizik obuhvaća nesigurnost u stvaranje dostatnih sredstava za plaćanje preuzetih obveza Svaka gospodarska aktivnost pa tako i poljoprivredna proizvodnja zahtjeva kapital. Najčešći izvor kapitala su kreditna sredstva poslovnih banaka i ostalih zajmodavaca. Poduzetnik svojim poslovanjem treba osigurati redovitu otplatu kredita uvećanog za pripadajuće kamate. Ono što mu može otežati vraćanje zajma su fluktuirajuće kamatne stope budući da se većina komercijalnih kredita ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. Eventualni rast kamatne stope na što poduzetnik nema utjecaja može smanjiti likvidnost i financijsku stabilnost poljoprivrednog gospodarstva. Čak i ona gospodarstva koja nisu kreditno opterećena mogu imati financijskih teškoća povezane s ostalim izvorima rizika koje mogu uzrokovati smanjenje vrijednosti uloženog kapitala.

 

Ljudski rizici
Poljoprivredna proizvodnja najvećim se dijelom odvija na obiteljskim gospodarstvima. To su male proizvodne jedinice koje čine isključivo članovi obitelji. Povrede, bolesti, razvodi mogu uzrokovati nenadoknadiv nedostatak radne snage.